Joga je drevna indijska filozofija koja datira tisućama godina. Zamišljen je kao put do duhovnog prosvjetljenja, no u moderno doba fizički aspekti Hatha joge su stekli ogromnu popularnost kao nježan oblik tjelovježbe i upravljanja stresom. Postoji mnogo različitih vrsta joge, ali svaka se u osnovi oslanja na strukturirane poze (asane) koje se vježbaju uz tehnike disanja.

Istraživači su otkrili da redovito prakticiranje joge može donijeti mnoge zdravstvene beneficije, uključujući povećanu kondiciju i normalizaciju krvnog tlaka. Joga je poznati lijek protiv stresa. Joga s vremenom snižava razinu stresa i pruža osjećaje sreće i blagostanja.

Vježbe joge osmišljene su kako bi izvršile pritisak na žljezdane sustave vašeg tijela, povećavajući učinkovitost vašeg tijela i zdravlje. Tehnike disanja povećavaju kontrolu disanja radi poboljšanja zdravlja i funkcije tijela i uma.

Dva sustava vježbanja i disanja pripremaju tijelo i um za meditaciju, s pristupom mirnom umu koji omogućuje tišinu i ozdravljenje od svakodnevnog stresa. Kad se redovito vježba, joga može postati moćna i sofisticirana disciplina za postizanje tjelesne, mentalne i emocionalne dobrobiti.

Vrste joge

Postoji mnogo različitih vrsta joge. Najpopularnije su Hatha, Bikram, Iyengar i Vinyasa joga.

Asane ili položaji joge

Općenito, sesija joge počinje nježnim asanama i dopire do snažnijih ili izazovnijih položaja. Potpuna sesija joge trebala bi vježbati svaki dio vašeg tijela i trebala bi uključivati ​​pranajamu (vježbe kontrole disanja), opuštanje i meditaciju.

Različiti položaji ili asane uključuju:

  • ležeće položaje,
  • sjedeći položaje,
  • stojeće položaje,
  • inverzije ili obrnute položaje.

Zdravstvene prednosti joge

Vježbanje joge razvija snagu i fleksibilnost, a istovremeno smiruje živce i um. Vježbe će pozitivno utjecati na mišiće, zglobove i kožu te na cijelo tijelo – žlijezde, živce, unutarnje organe, kosti, disanje i mozak.

  • Kardiovaskularni sustav (srce i arterije) – asane su izometrijske, što znači da se oslanjaju na zadržavanje napetosti mišića kratko vrijeme. Time se poboljšava kardiovaskularna kondicija i cirkulacija. Studije pokazuju da redovita praksa joge može pomoći u normalizaciji krvnog tlaka.
  • Probavni sustav – poboljšana cirkulacija krvi i učinak masaže okolnih mišića ubrzava usporenu probavu.
  • Mišićno-koštani sustav – zglobovi se pomiču cijelim rasponom pokreta, što potiče pokretljivost i ublažava pritisak. Lagano istezanje oslobađa napetost mišića i zglobova te ukočenost, a također povećava fleksibilnost. Dugoročne prednosti uključuju smanjenje bolova u leđima i poboljšano držanje.
  • Živčani sustav – poboljšana cirkulacija krvi, ublažavanje napetosti mišića i čin fokusiranja uma na dah, svi zajedno smiruju živčani sustav. Dugoročne dobrobiti uključuju smanjenje stresa, tjeskobe i umora, bolju koncentraciju i razinu energije te povećani osjećaj smirenosti i blagostanja.

Vježbanje joge stavlja veliki naglasak na fokusiranje na dah. Praćenje i promatranje disanja jedna je od najpriznatijih tehnika koja smiruje naš um. Nadalje, postupno učenje kontrole obrazaca disanja nudi nam praktičan uvid u šire mehanizme naše samokontrole.

Fokusiranje na dah
Praćenje disanja jedna je od najpriznatijih tehnika koja smiruje um.

Osim toga, svjesno praćenje disanja pomaže produbiti meta-spoznaju, svojevrsnu sposobnost “općenitog promatranja” naših unutarnjih stanja. Vježbanje joge poboljšava tu sposobnost, koja nam pomaže promatrati naše emocije, misli i, naposljetku, našu uključenost u svijet tijekom dana.

Joga je prikladna za sve dobne skupine. Tijekom adolescencije pojedinac se počinje suočavati s novim oblikom samosvijesti, proširenim razumijevanjem vlastitih odgovornosti i dubljim pitanjima o svom postojanju.

Važna životna pitanja bilo kojeg razdoblja mogu biti izazovna i psihološki stresna, ali postoje načini suočavanja i formuliranja praktičnih rješenja. Filozofija joge vjeruje da se cjelovit osobni razvoj postiže tek kada prihvatimo ova životna pitanja i izazove.