U današnje vrijeme sve se više vodi računa o zdravoj prehrani te se pojavljuju različite dijete i oblici ishrane. Smanjuje se unos ugljikohidrata, ukazuje se na važnost svježeg voća i povrća te se izbjegava crveno meso. Sve većim fokusom na biljnu prehranu djelomično se zaboravlja važna hranidbena skupina, a to je riba.

Kakve sve pozitivni učinke ima riba u prehrani i koliko je često trebamo na tanjuru objasnit ću u nastavku teksta. Prije svega važno je spomenuti da razlikujemo dvije vrste ribe – bijelu i plavu. U kontekstu prehrane razlikujemo ih prema količini i raspodjeli masti, ali postoje i razna druga obilježja.

Bijela riba

Pripadnici ove skupine imaju plosnate repove što upućuje na to da žive pri dnu more te ne plivaju na velike udaljenosti. Upravo zbog toga što žive na jednom području nemaju velik udio masti u tijelu (oko 1%) jer im ne treba velika količina energije – manje masti uzrokuje i svjetliju, tj. bijelu boju tijela.

Osim toga, imaju manje kalorija u kontekstu prehrane. Pod bijelu ribu spadaju oslić, orada, brancin, zubatac i list. Svima nam je poznato da ove ribe imaju relativno blag okus, a pripremaju se kuhane, tj. na lešo ili na žaru te su lakše za probavu.

Plava riba

Suprotno bijeloj, plava riba znatno migrira u svom životu zbog čega ima veliku količinu masti u organizmu (5 – 10%) kako bi tijelu osigurala dovoljno energije – te masti djeluju na boju tijela tako da daju plavkasti sjaj.

Što se tiče značaja u prehrani, plava riba ima veći udio Omega 3 masnih kiselina pa je zbog toga značajnija u ljudskoj prehrani. Pod plavu ribu spadaju tuna, srdele, skuše, lososi, inćuni i palamida. Navedene ribe imaju snažan mesnat okus, a neke od njih se marinira (inćuni, srdele), dok se druge priprema kao pečene odreske.

Losos
Losos je bogat izvor Omega 3 masnih kiselina.

Riba se općenito smatra najzdravijom hranom od svih skupina – sadrži mnoge minerale i proteine, uključujući vitamin D koji je važan za zdravlje kosti, izvor je spomenutih Omega 3 masnih kiselina koje ljudski organizam ne može sam sintetizirati nego ih je potrebno unijeti prehranom, a važne su za pravilan rad mozga te razvoj. Osim toga, riba je najbolja hrana za zdravlje srca – ljudi s velikim udjelom ribe u prehrani puno rjeđe dožive srčane udare ili teške bolesti srca. Nadalje, neka istraživanja su pokazala da redovit tjedni unos ribe dovodi do veće količine sive tvari u mozgu koja regulira emocije i pamćenje.

Možda se čini nepovezano, ali dokazano je da je depresija puno rjeđa kod ljudi koji se često hrane ribom, a kod djece pomaže s astmom te smanjuje rizik od dijabetesa tipa 1. Jedan od dugoročnih benefita konzumacije ribe je bolji vid u starijoj dobi, opet zahvaljujući masnim kiselinama, a u svakodnevnom životu donosi bolju kvalitetu sna, vrlo vjerojatno zbog velike količine vitamina D koju riba sadrži.

Dakle, neosporivo je da riba u prehrani ima nevjerojatne benefite za ljudski organizam, no koliko je često treba jesti? Nutricionisti smatraju da su neophodna dva riblja obroka tjedno od kojih barem jedan treba biti plava riba, a budući da se ribu može pripremiti na bezbroj načina, sigurno Vam neće dosaditi.